Приказивање постова са ознаком espresso. Прикажи све постове
Приказивање постова са ознаком espresso. Прикажи све постове

среда, 5. април 2017.

O latte art-u


Latte art je, po meni, nova grana likovne umetnosti gde nam platno zamenjuje kafa, četkicu latijera, a boju, mleko i mlečna krema. Nazalost, mogućnosti nisu neograničene kao kada su u pitanju platno i četkica, ali ipak pružaju neku širinu u kojoj umetnik-barista može da se izrazi. 
Kafu sa dobrim latte artom smatramo prestižnom medju kafama sa mlekom, ali ne samo sa strane vizuelnog aspekta, već i kvaliteta. Da bismo mogli da uradimo latte art, moramo sve korake pripreme da dovedemo do savršenstva. Šta zapravo prethodi samom crtežu? Za osnovu nam treba savršeno ekstrahovana doza espresa, što podrazumeva da smo za nekih 25 sekundi dobili 25ml napitka koji ima elastičnu kremu boje lešnika, sa dobro izraženim aromama. Uslov za to je kvalitetna i sveže pržena kafa, dobro podešen mlin za kafu i dobro podešen espreso aparat. Potom je potrebno od svežeg i hladnog mleka umutiti kvalitetnu i elastičnu kremu koju ćemo na što savršeniji način sjediniti sa prethodno napravljenim espresom tako da dobijemo željeni oblik sa jasnim kontrastom, dobrim prostornim rasporedom elemenata, kao i dobrom simetrijom u slučaju da sam oblik to zahteva. Što se tiče kontrasta, moram da vam skrenem pažnju da nije važan samo sa vizuelnom aspekta već prvenstveno zbog dobrog ukusa, a o tome ću pisati opširnije u nekom od narednih postova.
Latte art je počeo da se razvija od osamdesetih godina prošlog veka i iz godine u godinu je sticao sve veću popularnost. Sada je već dostigao tolike razmere da se pretvorio u pravu umetnost. Razlikujemo dva tipa kreiranja crteža na kafi, a to su free pour tehnika (tehnika slobodnog sipanja) i etching tehnika (tehnika crtanja olovkom za latte art). Tehnika slobodnog sipanja podrazumeva iscrtavanje oblika određenim pokretima latijere (profesionalnog lončeta za grejanje mleka) prilikom samog izlivanja mleka i kreme u espreso. Etching tehnika je pak tehnika iscrtavanja oblika “olovkom” za latte art koristeći kremu od kafe i mlečnu kremu uz mogućnost korišćenja i smese espresa i kakao praha za izvlačenje tamnijih linija. Veoma je popularna kombinacija ova dva načina gde slobodnim sipanjem izlijemo osnovne oblike kojima detalje docrtavamo olovkom za kafu. 
Velike su rasprave o tome koja od ovih tehnika i koji tipovi crteža ostavljaju bolji utisak na goste. Dugogodišnjim radom stekao sam utisak da se gosti najviše oduševljavaju crtežima životinja, ali isto tako, dobro urađen free pour crtež može da izazove podjednako oduševljenje. 
Takođe, ljudi me često pitaju da li je za latte art potreban generalni talenat za crtanje. Odgovor bi bio i da i ne. Sve zavisi od toga šta želite postići. Vrlo često volim situaciju da uporedim sa učenjem sviranja klavira.  Na klaviru svaka dirka ima svoj ton i svako može da nauči tehniku pritiskanja pravih dirki u odnosu na note koje je kompozitor zapisao, a samo onaj ko nosi u sebi muzikalnost i dobar sluh može taj niz tonova da pretvori u pravu muziku dajući joj i svoje emocije. Isto tako, svako može tehnički da nauči da napravi osnovne latte art crteže, ali samo neko ko ima zaista talenta za crtanje može da ih načini i malim umetničkim delima udahnuvši im svoju kreativnost u kombinanici sa tehnikom iscrtavanja, osećajem za oblike i prostorni raspored elemenata itd. 

Latte art je za mene možda i najomiljeniji segment moje profesije jer, ne samo što mene čini srećnim, već je u stanju i mnogim drugima da izmami osmeh i popravi raspoloženje. 

Evo par mojih radova sa objašnjenjima o korišćenim tehnikama:

Tulip - Free pour
Lav - Free pour + etching
Portret - Etching sa smesom espresa i kakao praha za docrtavanje
Paun - Free pout + etching





Slon - Free pour + etching
Cvet - Free pour + etching
Ruža - Free pour + etching
Sova - free pour + etching

Rozeta - free pour


Tulip - free pour


Ulica - etching sa smesom za docrtavanje

уторак, 28. март 2017.

Standardi za espreso sa mlekom + balkanski espreso napici

Ovo su neke najpopularnije varijante espreso kafe sa mlekom i objašnjenje nekih napitaka koji verovatno postoje samo na Balkanu. :)
*Termin "espresso shot" koji ću koristiti se odnosi na količinu čistog espresa od 20-25ml

1) Macchiato (Makijato). U bukvalnom prevodu bi značilo "umrljano, uflekano". Postoji velika diskusija kako se ovaj napitak pravi. Ja volim da izdvojim tradicionalni (italijanski) i savremeniji način pravljenja ovog napitka. Za tradicionalni bi bukvalno trebalo izvući recepturu iz samog naziva: espreso koji je umrljan kašičicom mleka sa malo mlečne kreme. Savremeni i meni draži način pripreme bi izgledao tako da espresso shot u maloj šoljici dopunimo mlekom i mlečnom kremom do vrha uz iscrtavanje latte arta.

2) Cappuccino (Kapućino). Ovo je napitak sa espreso kafom i mlekom, ali veće zapremine od makijata. Ovde bih isto izdvojio dva načina pravljenja: tradicionalni i savremeni (nalik kafi koju Bečlije zovu Melaanž). Tradicionalni način bi podrazumevao sledeće: u sredinu espresso shot-a u velikoj šolji (oko 2dl) izlijemo mleko sa mlečnom kremom do vrha tako da dobijemo čist beli krug sa prstenom od kafe uz sam rub šoljice. Debljina kreme bi trebalo da bude 1,5-2cm. Savremeniji način je sada sve popularniji. Način pripreme je gotovo isti osim što se mleko i krema izlivaju tako da dobijemo latte art na površini. (objasniću taj proces izlivanja na u nekom od narednih članaka). Ovaj vid pripreme kapućina dozvoljava i nešto tanju kremu npr. 1-1,5cm jer je sa debljom kremom od toga gotovo nemoguće uraditi latte art. Temperatura mleka za kapućino treba da iznosi 60-64˚C. Na toj temperaturi su i mleko i krema najslađi.

3) Caffe Latte (Kafe late). Ovo je slične ili nešto veće zapremine od kapućina, ali ovaj napitak ima tanju kremu na povšini. Način izlivanja mleka i kreme identičan je savremenijem receptu za pripremu kapućina koji se završava latte art-om, ali glavna razlika je u tome što je za ovaj napitak potrebno umutiti tanju kremu. Takodje, kafe late dozvoljava i višu temperaturu mleka, ali nikako preko 72˚C jer tada dolazi do karamelizacije šećera u mleku i to više nije ta aroma koja nam je potrebna za ovaj napitak.

4) Mocha (Moka) Isto se pravi kao i kafe late, samo što se u šolju pre espresa sipa sos od čokolade.

5) Latte Macchiato (Late makijato). Ova kafa se pravi na malo specifičniji način od prethodnih i obično se slušži u staklenoj čaši zbog slojevite strukture. Za late makijato je potrebno prvo umutiti mleko i kremu i izliti ga u staklenu čašu tako da ostane još oko 1cm do ruba i zatim sačekati da se radvoji mleko od pene. Odnos mleka i pene u čaši treba da bude u odnosu 1:1. Kada se mleko odvojilo od pene, u sredinu lagano treba sipati espresso shot koji smo prethodno ekstrahovali u zasebnu posudicu (dekanter, krimer, šoljica). Espresso bi trebalo da napravi sloj između mleka i kreme. Da bi smo bolje izdvojili sloj espresa, moja preporuka je da se u posudicu sa espresom doda malčice vrele vode iz aparata.

5) Flat White (Flet vajt). Kafa koja je nastala u Australiji 80ih godina prošlog veka i ubrzo je stekla popularnost i na Novom Zelandu. Po pitanju zapremine, sličan je kapućinu ili malo veći. Razlika je u tome što se obično koristi dupla doza espresa i mleko za veoma tankom kremom (maksimalno oko 5mm). Obilčno se završava nekim kompleksnijim latte artom.

Dodatak

E sad da objasnim i neke vrste espreso kafe sa mlekom koje postoje samo na Balkanu:  

1) Produženi sa mlekom. Zapravo kafa koja je autentična za nače područje. U većini slučajeva ne liči ni na šta pošto se umesto espresso shota u osnovi koristi produženi espreso (nažalost, produžavan iz aparata) koji umesto 20-25ml ima bar 35-40ml. Preko toga se obično izlije skoro prokuvalo mleko i supenom kašikom se na sredinu doda pena. Ovakva kafa je obično vrela i vodenasta zbog tog produženog espresa u osnovi čime je prvenstveno narušen pravilan odnos mleka i kafe.
Ako želite da napravite dobar produženi sa mlekom, upotrebite recepturu za savremeni tip kapućina ili za flet vajt pa ga onda slobodno prekrstite u "produženi s mlekom" :)

2) Dojč. Velika zagonetka. Ovo je zapravo crnogorski naziv za gore pomenuti produženi sa mlekom. Nekada je produženi sa mlekom koštao jednu dojč marku pa je tako dobio naziv. Ako vam neko poruči dojč, slobodno mu napravite kapućino i verujte da će biti veoma zadovoljan.

3) Produženi sa hladnim mlekom. Ovo je varijanta koju treba zaobilaziti u velikom luku. Sipanje hladnog mleka u espreso je bukvalno smrtna kazna za espreso. Remeti mu sve arome, potpuno mu razbija kremu, a pola ukusa je u kremi.  Za ovu kafu postoji nekoliko uzroka. 1) Gost se plaši da ćete mu dati mleko koje je više puta prokuvano pa im je hladno kao sigurnija varijanta. Vi ga uverite da to ne radite jer to zapravo ne bi smelo da se radi, prvenstveno zato što jako utiče na ukus. 2) Ne voli penu. Pa sad, verovatno su do sada pili kafu sa penom, a ne sa kremom pa probajte da objasnite razliku. Ako je i krema problem onda mu ponudite varijantu kao flat white gde je bukvalno neće ni osetiti, a dobiće odličan kvalitet kafe sa mlekom. 3) Hoće da rashladi kafu da može odmah da je pije. Verovatno je uzrok ovome taj da je do sada uvek dobijao kafu sa pregrejanim mlekom. Objasnite mu da se mleko pravilno greje do 60ak stepeni i da tako pripremljena kafa bukvalno može odmah da se pije. Ako pokuša da vas ubedi kako u espreso treba sipati mleko u prirodnom i izvornom stanju bez grejanja, objasnite mu da bi onda kao osnovu trebalo da koristite zelena zrna kafe, a ne kafu koja je prošla prženje, mlevenje i ekstrakciju pod visokom temperaturom i pritiskom. :D (ovo se retko dešava, ali se dešava pa je zato moj odgovor šaljivog karaktera)
Ako ništa od navedenog ne upali, onda bi bilo najbolje da hladno mleko poslužite u bokalčetu ili krimeru sa strane.

4) Mali s mlekom. Ovo bi zapravo bila savremenija verzija makijata
5) Mali s pjenastim mlijekom ili sa pjenom. Ovo se već odnosi na tradicionalni makijato.
6) Produženi sa mlekom u velikoj šolji sve do pola. Ovu neregistrovanu recepturu srećemo često kod nas i zovemo je makijato u velikoj šolji. Iste proporcije kafe i mleka kao za makijato samo sve to u velikoj šolji pa ispadne na kraju do pola. :)
7) Kapućino prst manje. Kapućino sa "prst manje" mleka od ruba šoljice. Probajte da ne gurate prst kad odmeravate iako znam da biste poželeli. :)
8) Espreso sa razlomcima. 2/3, 3/4 ili 4/5 šoljice. Odokativna metoda merenja je sasvim okej. :D Šta da vam kažem. Ako vam naruče 7/8, posavetujte se sa Vlatkom Stefanovskim.
9) Kapućino bez mleka. E, pa ne može. :) Za svaki slučaj konsutujte Hari Potera, možda nađete neke čini kojima ćete ga stvoriti.
10) Psiho kafa. Primer: Produženi espreso sa tri šota i dva šećera odma' do malo ispod pola u velikoj sa dve trećine mlakog mleka bez pene sa pola doze moke i pola doze lešnika i penom od sojinog mleka sa ukusom vanile na vrhu. ........hmm.......ovaj.....kažu da kafa govori dosta o čoveku........ovaaaj.......ZOVITE NADU MACURU!

Flat White

Tradicionalni kapućino
Savremeni kapućino (levo), Kafe late (desno)



Savremeni makijato

Flat White

Tradicionalni makijato



Kako funkcioniše legendarna Faema E61 glava.

Evo par slika u vezi sa ovom legendarnom glavom za espresso aparat.
Evo i linka za klip gde je detaljnije sve objašnjeno: https://www.youtube.com/watch?v=2jn28YTS3OQ

Primer aparata koji koristi ovu glavu - Sanremo Treviso LX

недеља, 26. март 2017.

Kako rade manuelni aparati

La Pavoni je jedna od najpoznatijih marki ovakvih aparata koji funkcionišu po principu klipa i poluge. Ovakvi aparati nemaju pumpu za vodu već se pritisak dobija ručnim istiskivanjem vode iz klipa uz pomoć poluge. Evo i demonstracije takvog "old fashion" aparata.
Link: https://www.youtube.com/watch?v=Y6bXjnUr4fE&t=200s

Istorijat espresso aparata

Evo kratkog istorijata espreso aparata:

1) 1884. Anđelo Moriondo od Turina patentira prvu espresso mašinu za brzo pravljenje kafe.
2) 1901. Luiđi Becera predlaže patent mašine sa bojlerom i četiri grupe gde je svaka od njih mogla da primi nekoliko veličina filtera. Provrila voda i para prolazili su skroz kafu i time je dolazilo do ekstrakcije
3) 1903. Bacerin patent je kupio Deziderio Pavoni
4) 1905. Firma Pavoni počinje sa pravljenjem mašine po kupljenom patentu
5) 1927. Prva espreso mašina "La Pavoni" instalirana je u Njujorku (još uvek postoji)
6) 1938. Kremonesi je razvio pumpu koja je kroz kafu gurala vruću (ali ne provrilu) vodu, čime se izbegao zagoreli ukus kafe usled prevelike temperature vode kakvu su koristile dotadašnje espreso mašine.
7) 1946. Gađa počinje proizvodnju espreso aparata sa oprugom i tada je prvi put dobijen espreso koji ima kremu na površini
8) 1961. Fema počinje sa proizvodnjom aparata sa pumpom umesto opruge

Evo i nekih slika:


субота, 25. март 2017.

Nekoliko prolećnih latte art ideja

Evo nekoliko mojih cvetnih crteza. Mogu vam pozlužiti kao ideja za ove prolećne dane. Naravno, uz to bi se mogla dodati i klasična rozeta, tulip ili bilo kakva kombinacije ta dva osnovna oblika. Pustite mašti na volju jer tako uvek najlepši crteži nastaju. Ako se pitate šta je ova zelena osnova na jednom od  crteža, to je japanski Mača čaj (zeleni čaj u prahu).

Kratak istorijat kafe


  1.     Postoje brojne legende koje govore ko je i kako krenuo da pravi napitke od kafe. Iako kafa potiče iz Etiopije i južnog Sudana, najraniji pisani tekstovi spominju kuvanje kafe u Jemenu sredinom 15. veka, odakle se ona širi Arapskim svetom. U Evropu dolazi početkom 17. veka. Prve kafane se otvaraju u Veneciji (1645), Londonu (1652), Parizu (1672) i Beču (1683).
    U periodu između 1690
    -1700, Holanđani sade sadnice kafe u svojim kolinijama na Javi i Sumatri. Jedan izdanak poklanjaju francuskom kralju, koji ga sadi u Kraljevskoj botaničkoj bašti u Parizu, odakle se mlade biljke odnose na ostrvo Burbon (danas Reinion), a odatle se šire francuskim kolinijama u Centralnoj Americi. U prvoj polovini 18. veka, Portugalci donose kafu u Brazil, Britanci na Cejlon i Kubu, a Španci u Kolumbiju, ali Francuzu imaju primat u proizvodnji kafe zbog ranijeg početka gajenja – sredinom 18. veka, više od polovine svetske proizvodnje kafe se dešava u francuskim kolonijama. U Brazilu, ekspanzija sadnje kafe počinje tek po osamostaljenju od Portugala 1822 – celih 100 godina od kada su prve sadnice zasađene.
    Danas, kafa je drugi najtrgovaniji proizvod na svetskim berzama, posle nafte i od nje u velikom procentu zavise privrede većine zemalja Centralne Amerike, kao i neke zemlje Južne Amerike i Afrike. 

    Evo i dve mape širenja kafe po svetu.



Nekoliko prolećnih latte art ideja

Evo nekoliko mojih cvetnih crteza. Mogu vam pozlužiti kao ideja za ove prolećne dane. Naravno, uz to bi se mogla dodati i klasična rozeta, ...